U našoj prehrani najviše se koristi grah zrnaš, zatim grah mahunar, a samo sezonski mlado zrno graha ( lušenac). Grah zrnaš važna je namirnica u svjetskoj prehrani zbog visokog sadržaja bjelančevina i ugljikohidrata te mogućnosti dužeg čuvanja. Grah je jednogodišnja biljka iz porodice Fabaceae. Korjenov sistem je slabo razvijen. Masa korijena raspoređena je u površinskom sloju zemljišta. Na korijenu se obrazuju kvržice sa azotnim bakterijama. Stablo je razgranato, u donjem dijelu odrvenjelo. prema visini stabla, sorte se dijele na niske i visoke. Plod je mahuna ratličitog oblika, veličine i boje. Grah je biljka toplojih područja, pa ima povećanje zahtjve prema toploti. Minimalna temepratura za nicanje je 8-10 C, a optimalna oko 22 C. Optimalna temperatura do cvjetanja je 16 C, a za obrazovanje generativnih organa 20-25 C. Mlade biljke su veoma osjetljive na niske temperature, pa stradaju već na -0,5 C. I visoke temeprature preko 35 C su štetne te dovode do opadanja cvjetova, i smanjena prinosa i kvaliteta plodova. Graha ima velike zahtjeve prema svjetlosti naročito u početnim fazama rasta. Sorte koje s egaje kod nas su uglavnom kratkog dana. U odnosu na vlažnost, grah ima umjeren zahtjeve, a najveći su u vrijeme cvjetanja i dozrijevanja plodova. Optimalna vlažnost je 60-70% PVK, a relativna vlažnost zraka 80-90%
Slika - 1 - Grah
Zahvaljujući bogastvu sorti i kratkoj vegetaciji, grah se može gajiti kao glavni ili kao postrni usjev. Sjetva graha u našim klimatskim uvjetima moguća je sve od polovine aprila pa do polovine jula mjeseca. To omugućava da se dobije jedan veoma dug period snabdijevanja za potrošnju u svježme stanju. Ako se gaji kao proljećni usjev, onda se sije kada se zemljište zagrije na temperaturi + 10 C. Niske sorte siju se međurednim razmakom od 40-60 cm. Visoke sorte siju se na veći međuredni razmak obično 60-80 cm. Nakon nicanja biljaka kod visokih sorti treba blagovremeno postaviti potporu. Od mjere njege najvažnije su borba protiv korova i navodnjavanje.
Slika - 2- Polje graha
Grah mahunar i zrnaš ne podnosi sam sebe, a ne smije slijediti ni druge kulture iz iste porodice. Do ponovne sjetve mora proći najmanje tri sezone. Grah mahunar u plodosmjeni s povrtnim kulturama dolazi nakon kultura gnojenih organskim gnojivima: kupusnjače, tikvenjače, paradajz i paprika. Kao pretkulutura grahu koriste se strne žitarice i krompir.
Slika - 1 - Grah
Zahvaljujući bogastvu sorti i kratkoj vegetaciji, grah se može gajiti kao glavni ili kao postrni usjev. Sjetva graha u našim klimatskim uvjetima moguća je sve od polovine aprila pa do polovine jula mjeseca. To omugućava da se dobije jedan veoma dug period snabdijevanja za potrošnju u svježme stanju. Ako se gaji kao proljećni usjev, onda se sije kada se zemljište zagrije na temperaturi + 10 C. Niske sorte siju se međurednim razmakom od 40-60 cm. Visoke sorte siju se na veći međuredni razmak obično 60-80 cm. Nakon nicanja biljaka kod visokih sorti treba blagovremeno postaviti potporu. Od mjere njege najvažnije su borba protiv korova i navodnjavanje.
Slika - 2- Polje graha
Grah mahunar i zrnaš ne podnosi sam sebe, a ne smije slijediti ni druge kulture iz iste porodice. Do ponovne sjetve mora proći najmanje tri sezone. Grah mahunar u plodosmjeni s povrtnim kulturama dolazi nakon kultura gnojenih organskim gnojivima: kupusnjače, tikvenjače, paradajz i paprika. Kao pretkulutura grahu koriste se strne žitarice i krompir.
Poslednji izmenio Tilia cordata dana Pon Jun 08 2009, 20:07, izmenjeno ukupno 1 puta