Kompost je omiljena hrana svih biljaka, jer je bogat hranjivim materijama a i poboljšava strukturu zemljišta ( čini zemljište rastresitim i povećava mu moć zadržavanja vode ). Da bi se od baštenskog i kuhinjskog otpada dobio što kvalitetniji kompost treba uskladiti nekoliko faktora. U kompost ne bi trebalo stavljati ostatke mesa i ribe jer su neprijatnog mirisa i privlače rayne bube. Problem predstavljaju i bolesne biljke i korov, koje je najbolje baciti u smeće. U kompost stavljamo uvele biljke, orezane grane drveća i grmlja, osušenu pokošenu travu i ostatke voća i povrća. Što više usitnimo biljni ostatke, utoliko će prije mikroorganizmi krenuti u akciju. Kompost bi trebao biti u kontaktu sa zemljom a važno je pravilno redanje slojeva. Za donji sloj koristi se krupniji materijal kao što su isjeckane grane i grančice da bi suvišna voda mogla da se iscijedi. kompost ne smije da bude ni suviše suv ni suviše vlažan a najbolje je da liči na ocijeđen sunđer. Da bismo to postigli najbolje je kompost držati u polusjeni npr. ispod krošnje stabla. Poslije 6 mjeseci do godine dana dobićemo zreo kompost tj. humus.