Lycopersicon esculentum - paradajz

Paradajz ili rajčica je jedno od najraširenijeg povrća koje se gaji u svakoj bašti. Zreo plod ove biljke koristi se kao salata, dodatak jelima kao varivo ili u obliku prerađevina ( pire, sok), a zeleni plodovi se kisele. U plodu paradajza je dobar odnos jabučne i limunske kiseline i šećera (glukoze) što doprinosi prijatnom ukusu i mirisu. Plod ima nisku energetsku vrednost (82 kJ = 19 kcal). Značajan je izvor vitamina C i u novije vreme se ističe značaj rajčice kao antioksidansa. Snižava krvni pritisak (tlak), sok ublažava upalu kože i pomaže zarastanju rana. Poreklom je iz Amerike, iz oblasti Anda.

Lijepog teksta .........Ko sije paradajz--jel pocelo sijanje..
Ja cu ove godine to da uradim samo sto mi netreba mnogo..

Dobio sam nekoliko semenki zutog paradajiza, pa me zanima da li se on sadi kao i crvene vrste ili ima drugacije zahteve prema tipu zemlje i suncu.

Ja mislim da je to sve isto,sad zavisi i koliki su plodovi ako su sitni,kao sto ima onaj sitni paradajz velicine klikera on moze u saksiju..
Paradajz je sav isti sto se tice uzgajanja samo sto imamo raznih velicina plodove i par boja..

Slika - 1 - Paradajz u fenofazi cvjetanja

Bravo majstore

bubamarac ::

...nestadoše li uši..

OVe godine sam probao da posadim paradaiz na jedan novi nacin i pokazao se veoma dobro Za nekoliko paradaiza sam iskopao rupe i u njih sam sipao dosta vode i posadio paradaiz ali ga nisam vise zalivao. Cuo sam da je tako bolje da ce pruziti koren u dubinu i bolje napredovati tokom letnjih meseci kad bude susa. Za sad izmedju njega i onog koji sam zasadio i zalivao nema neke velike razlike a vreme ce pokazati koja je metoda bolja.
Malih dosadnih napasnika sam se resio

Ja to radim godinama kako sa paradajzom tako i sa paprikama,to je fazon 100%--og primanja rasade..Tako da posle nemoras da zalivas svaku vece..
A sto se tice krupnoce plodova zavisi od sorte i naravno kidanja zaperaka

Paradajz je jednogodišnja biljka iz porodice Solanaceae. Korjenov sistem paradajza je dobro razvijen i može da dostigne u dubinu i do 1,5 m. Stablo paradajza je razgranato i različite dužine što zavisi od sorte i uslova gajenja.

Odnos paradajza prema uvjetima uspijevanja:

Paradajz je toploljubiva biljka te zahtijeva dosta toplote. Minimalna temepratura klijanja sjemena je 10 C, dok je optimalna oko 25 C. Optimalna temepratura za rast i razvoj je 22- 25 C. Na temperaturi ispod 15 C prestaje cvjetanje, a ispod 10 C rast. Biljka ugine na oko 0 C, ali dobro kaljen rasad može podnijeti kratkotrajni mraz i do -2 C. Visoka temperatura takođe nepovoljno djeluje na rast i razvoj paradajza, pa je kritična maksimalna temepratura 32 C. Zahtjevi paradajza prema svjetlosti su veliki, naročito u punom razvoju. Pri nedostatku svjetlosti biljka se nepovoljno razvija, kasni plodonošenje, a plodovi se teže zameću. U odnosu na vodu paradajz ima srednje zahtjeve, ali povoljan režim vlažnosti zemljišta je preduslov za postizanje dobrih prinosa. Vlažnost zemljišta treba da je 60-70% PVK, a relativna vlažnost zraka 50-60%. Visoka vlažnost zraka ometa oplodnju cvjetova i pogoduje razvoju gljivičnih oboljenja.. Najpogodnija zemljišta za gajenje paradajza su srednje teška, strukturna i bogata organskim tvarima.



Slika - 1 - Paradajz u fazi cvjetanja ( visoka sorta)

U plodoredu paradajz dolazi na prvo mjesto, tj. đubri se direktno stajnjakom. na istu površinu može doći tek poslije 3-4 godine,a ne treba ga gajiti poslije paprike,plavog patlidžana i krompira. Paradajz se đubri stajnjakom i mineralnim đubrivima, za prihranjivanje se još koristi kAN. prihranjuje se 2-3 puta i to u vrijeme cvjetanja i zametanja plodova i u vrijeme zrijenja prvih plodova.

Sorte:

Postoji veliki broj sorti paradajza koje s emeđusobno razlikuju po nizu osobina. prema dužini vegetacije mogu biti: rane - dozrijevaju za 95-115 dana, srednje rane - dozrijevaju za 115-130 dana i kasne - dozrijevaju pd 130-170 dana. Prema visini stabla i nekim drugim karakteristikama imamo visoke i niske sorte. Visoke sorte imaju razgranato tanko stablo sa neograničenim rastom u visinu. Prva cvjetna grančica pojavljuje se poslije 7-14 listova. Uzgajaju se uz potporu i uz redovito uklanjanje zaperaka tako da raste sa jednim ili dva stabla. Niske sorte se odlikuju slabim rastom, niskim do srednje visokim stablom i gusto raspoređenim listovima i cvastima. Prva cvjetna grančica pojavljuje se obično poslije 6-8 listova. Vrh svake grane, pošto se na njoj obrazuje 3- 5 cvjetnih grančica, završava se listom ili cvjetnom grančicom, te se kaže " sama ograničava dalji rast"



Slika - 2- Paradajz sa potporom

Načini proizvodnje paradajza:

Paradjz se može proizvoditi:

1. Na otvorenom polju kao rani, srednje rani ili kasni usjev,

2. U zaštićenom prostoru

Po načinu proizvodnje razlikujemo:

- Proizvodnja preko rasada i

_ Proizvodnja direktno iz sjemena

Proizvodnja rasada:

rasad paradajza može se proizvesti u svim vidovima zaštićenog prostora, a za ranu proizvodnju zaštićeni prostor mora se zagrijavati. Vrijeme proizvodnje zavisi od klimatskih uvjeta područja u kome se proizvodi rasad. Za ranu proizvodnju rasad se sije u južnim područjima od 10. januara do 1. februara, za srednje ranu proizvodnju od sredine februara do karaja februara. U kontinentalnim uvjetima sjetva ranog rasada počinje krajem februara, a za srednje kasnu i kasnu proizvodnju početkom marta do polovice aprila. U koliko se rasad pikira, vrijeme sjetve se podešava 5-6 nedjelja prije iznošenja rasada na otvoreno polje. rani rasad sadi se u starosti 60-70 dana, srednje rani u starosti 50-60 dana ( pojava prvih pupoljaka), a kasni u starosti 35-40 dana.
Sadnja paradajza na otvorenom počinje po prestanku opasnosti od mraza. Tako u toplijim južnim područjima sadnja počinje već krajem marta za ranu proizvodnju i između 10 i 25 aprila za kasniju. U kontinentalnim uvjetima sa sadnja počinje početkom maja. Razmak sadnje zavisi od tipa sorte.



Slika - 3

Njega paradajza u toku vegetacije:

U opće mjere ubrajamo: međurednu obradu, navodnjavanje, prihranjivanje i zaštitu od bolesti i štetočina. Od specifičnih mjera provode se: kolčenje, vezanje, pinciranje ( zalamanje zaperaka), dekapitacija ( zakidanje vrha i skidanje donjeg lišća).Paradajz dobro reaguje na ogrtanje. Prvo okopavanje izvodi se po primanju biljaka. ovom mjerom se omogućuje obrazovanje adventivnog korijenja, a time i bolja ishrana i bolje učvršćivanje. Navodnjavanje je veoma važna mjera paradajza pa se visok prinos može postići samo uz redovito i pravilno navodnjavanje. U početku vegetacije navodnjavanje je rjeđe, a kasnije, u vrijeme plodonošneja, češće. Pinciranjem ili zalamanjem zaperaka regulira se broj stabala paradajza. Ako se paradajz pusti da slobodno raste, obrazova će veliki broj grana u obliku žbuna, plodovi će biti sitni i kasno će sazrijevati. Zaperci se uklanjaju ćim dostignu dužinu 5 cm. dekapitacija, zalamanje vrha stabla paradajza primjenjuje se najčešće kod viskih sorti. Dekapitacija ima za cilj ranije dozrijevanje svih plodova. Donje lišće, koje je ostarjelo i izgubilo funkciju asimilacije, treba povremeno skidati.



Slika - 4

Rani paradajz nse bere od kraja juna ( Hercegovina) do polovine avgusta 7-10 puta. Srednje rani i kasni usjev bere se duže, od početka jula do novembra.



Slika - 5 - Paradajz u fazi plodonošenja

Paradajz u fazi plodonošenja

Posijalo se i prepikiralo,sjeme je od Vokija bilo bi vise ali ovih dana mi sve pokupise

..

pozdrav svima moželi mi neko reći kada se počinje potperavati paradajz

Potperavati ga pocnes kad su zeleni plodovi dostigli svoju velicinu a treba im sunca da sazre.pa onda pokidaj svo lisce odozdo

I ovoga ima u mojoj cvetnoj basti