Stevia Rebaudiana

Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice
Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se više od 1500 godina
koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!)
i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je "otkrio"
talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim
krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog
ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi
(steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog
šećera. Stoga su je Guarani (južnoamerički domoroci) nazivali "list
slatkog meda".

Stevija je prirodni zaslađivač, za razliku od šećera
ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje
zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača
i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolača!).
Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci.
Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen,
prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana. Zbog svojih
svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim
tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani
šećer u prehrani. Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na
inzulin (važno za dijabetičare!), snižava i visoki krvni pritisak, smanjuje
osjećaj gladi, poboljšava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna
"Stevia: Genus Stevia", Taylor&Francis, London, 2002).
Konačno, najnovija istraživanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju
i u sprečavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309).

Zaštita monopola

Međutim, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća američki
Ured za hranu i lijekove (FDA) iznenada je pokrenuo postupak kojim se
zabranjuje upotreba stevije kao zaslađivača. Deset godina kasnije Znanstveni
odbor za hranu Europske komisije slijedi uredbe američkog ureda i također
zabranjuje steviju uz zaključak da "ne postoje zadovoljavajući
podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda". Nakon pozornije
analize vidljivo je da ti zakoni nisu znanstveno utemeljeni, već su,
najvjerojatnije, kompromis između industrije umjetnih zaslađivača (Monsanto,
Hoechst i dr.) i proizvođača prirodne hrane. Na tržištu umjetnih zaslađivača
(aspartam-E951, saharin-E954, acesulfam-E950, ciklamati-E952 i dr.)
pojava stevije kao prirodnog alternativnog proizvoda ugrozila je interese
mnogih kompanija, te posebno razvikane proizvode poput Natreena i NutraSweeta.
Budući se biljka stevija ne može patentirati pa je, stoga, jeftina i
svima lako dostupna, "ugroženim" kompanijama je odgovarala
zakonska zabrana američkog ureda.

Slatki otrovi

Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjera stevije
nisu, na isti način, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslađivača.
Naprotiv, istraživanja tih kemikalija "kontaminirana" su kontroverzama
i ignoriranjem znanstvenih rezultata. Profesor Olney sa Washingtonskog
sveučilišta u St. Louisu tvrdi da umjetni zaslađivač aspartam sudjeluje
u razvoju raka mozga kod djece (J. Neuropathol. Exp. Neurol. 1996, 55,
1115), dok profesor Gurney iz istoga grada tvrdi da ne postoje statistički
pokazatelji povećanja učestalosti raka mozga (J. Natl. Cancer Inst.
1997, 89, 1072). Američki Centar za kontrolu bolesti posjeduje provjerene
izvještaje o 92 nuspojave koje izaziva aspartam - od glavobolja i mučnina
do depresije i sljepoće. Još je više znanstvenih radova koji upućuju
na moguće patološke efekte aspartama. Među najnovijim radovima objavljena
je i japanska studija o njegovoj citotoksičnosti (J. Pharmacol. Sci.
2003, 91, 83). Pokazano je da produkti razgradnje aspartama (metanol,
formaldehid) uzrokuju smrt stanica (timocita). Sve to, izgleda, nije
dovoljno da se razmotri zabrana upotrebe aspartama u prehrambene svrhe.
Ostali umjetni zaslađivači (saharin i ciklamati) izazivaju rak kod eksperimentalnih
životinja, no ipak se nalaze na slobodnom tržištu. Zabrana upotrebe
stevije kao zaslađivača nije ukinuta.

U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina,
uvoz iz Italije) ne mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim
biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što "u
prijevodu" znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači.
Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo
nijedna magistra farmacije nikada nije čula za steviju!

U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50
posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandala s umjetnim zaslađivačima,
saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlog stoljeća
poduprla uvoz i uzgoj stevije kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima.
To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji
i Kanadi stevija se eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth
sa Sveučilišta u Hohenheimu procjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom
i do 50 tisuća eura po hektaru. U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća
tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti. Jungbluth smatra da
se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara
prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske
uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke. Nažalost,
nije poznato je li ijedan hektar naše zemlje zasijan sjemenom stevije!
Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce
(u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je
ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi.
Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje
i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena
kao "zaslađivač", stevija nije "zabranjeno voće".
Može se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati
(kao sladilo).

Koliko stevije je potrebno kako
bi se zamijenio šećer?

Šećer	Stevia prah	Stevia tekućina
1 šalica	1 žličica	1 žličica
1 žlica	1/4 žličice	6 do 9 kapi
1 žličica tekst je copy sa ;	prstohvat do 1/16 žličice www.hic.hr/zdrava-hrana09.htm	2 do 4 kapi

evo još malo o biljkici
Stevia je grm, porijeklom iz Paragvaja. Guarani Indijanci su je
koristili preko 1700 godina kod raznim oboljenja, za brzo zarastanje
rana, protiv umora, protiv zatvora i napuhivanja, kod velike
gojaznosti, protiv povećane želučane kiseline, protiv gljivica, kod
povećane mokraćne kiseline i gihta, ja jačanje pankreasa, jetre i
kralježnice, kod upala grlo i da bi kožu očuvali mladom. Stevia čuva
mladost i briše tragove godina.
U 16. stoljeću su Španjolci
primijetili ovu biljku, koju su Indijanci koristili u tajnosti, a prva
ispitivanja obavio je botaničar Moises Santiago Bertoni 1889. godine.
Napisao je studiju i u njoj naveo da je stevia slađa od šećera 200 do
400 puta, ali bez istih efekata. To je biljka s puno pozitivnih
efekata, po sastavu i djelovanju se može usporediti sa zelenim čajem, a
po kakvoći s majčinim mlijekom. List sadrži mnoštvo minerala i
oligoelemenata.
Oko 1940. g. je uzgajana u Engleskoj kako bi se
popunile rezerve "šećera" zbog rata. 1950. g. u Japanu se počela
uzgajati, a od 1970. se koristi kao zaslađivač umjesto aspartama koji
je u Japanu zabranjen.

Domoroci su stevijinim lišćem također brzo ublažavali glad i liječili
neke bakterijske bolesti probavnoga sustava, jer ima baktericidna
svojstva, a onemogućava rast i ostalih infekcijskih organizama. Stevija
ima čak i antikancerogena svojstva te jača imunitet, tako da je čaj od
stevije dobro piti za oporavak od gripe ili prehlade.
Ne izaziva karijes
Stevija
ne gubi svojstva ni na visokim temperaturama, tako da se njome mogu
zasladivati vrući čajevi, a služi i za pečenje kolača. Okus stevije
istovjetan je okusu bijeloga šećera, pa je idealno sladilo za one koji
vole slatkiše a pate od prekomjerne debljine, kao i za zdrave ljude
koji to žele i ostati. A pri zasladivanju potrebno je 300 puta manje
stevije nego šećera. Stevija, osim toga, ne izaziva karijes, sprečava
nastanak zubnoga plaka i nema štetnih nuspojava poput umjetnih
zaslađivača.

Stevija je grmolika biljka, sadi se početkom travnja, ljeti se lišće
podbire, a u kasnu se jesen, prije cvatnje, obere sve lišće te suši u
sušionicama ili u hladu. Nakon toga ono se melje te se može pohraniti i
čuvati nekoliko godina. Stevijin bi korijen u Dalmaciji mogao prezimiti
pa bi biljka mogla rasti i listati nekoliko godina, baš kao i u
Paragvaju.

Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce,
pa je vrlo korisna i za one koji su skloni ekološkoj poljoprivredi.
Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje
i obrade ovisi slatkoća njenih listova, a nije zanemariva ni zarada,
jer su pripravci od stevije poprilično skupi.

nama biljkoljupcima jedino preostaje ovako sijati,u veliku saksiju,posadiš ih 20 i imaš šećera za cijelu godinu,

He he, zgodna neka biljcica, navuces se na to, ne budes debeo, radi ti probava momacki i jos nemas nikakvih kukaca

danas se dokopao sjemena

nabavio kontejner8)

nasuo supstrat,tajna mješavina zemlje i...

malo utisnuo mješavinu,nježno

i stavio u svaku redradicu 3-4 sjemenke

čitav posao trajao više od 3 sata.strašno su sitne,jako pipavo
nakon stavljanja sjemenki lagano posolio sa supstratom ,tek da se pokrije sjeme.Kako danas saznao jako teško niču,zato treba saditi minimalno 3 sjemenke.Temperatura mora biti od 20-25c,vlažiti svaki dan,prskati.Nakon 10-15 dana bi se trebali vidjeti rezultati
ako sve bude ok trebao bih imati preko 200 biljkica8)

Vepre svaka ćast ti si se potrudio oko svega

Samo si tri sata ostao---nista strasno..
Sve pohvale...

Sve pohvale i od mene.Svaka čast

nešto se počelo događati,počele zelene točkice se promaljati iz zemlje:lol:
nadam se da netko neće misliti da su zelene bube8)

Kako je to sitno,,a o sjemenkama da nepricam..Trebace mi lupa za sijanje..

vepar ::čitav posao trajao više od 3 sata.strašno su sitne,jako pipavo
nakon stavljanja sjemenki lagano posolio sa supstratom ,tek da se pokrije sjeme.Kako danas saznao jako teško niču,zato treba saditi minimalno 3 sjemenke.Temperatura mora biti od 20-25c,vlažiti svaki dan,prskati.Nakon 10-15 dana bi se trebali vidjeti rezultati
ako sve bude ok trebao bih imati preko 200 biljkica8)

Bože od moje nema ništa vepre, ja svoju posadila vani atemperatura treba biti veća. I sad ću ostati bez nje. Tako je kad ne slušam Moju dragu Ali. ALIIIIIIIIIIII pomozi