Evo sto nadjoh na netu;
Žižula (Zizyphus jujuba L.) pripada obitelji krkavine (Familiae Rhamnaceae). Ljekarski naziv joj je Fructus Jujubae – Baccae. Prirodni je antidot, anodyne, analgetik, adstrigent, antikarcinom, diuretik, detoksikant, dermetik, emolient, ekspektorant, febrifug, hipnotik, narkotik, pektoral, sedativ, stomahik, stiptik.
Žižula je dosta rijetka voćna vrsta koja se uzgaja tek sporadično u D
almaciji i Hercegovini.
Ova rijetka voćna vrsta potiče iz Kine u kojoj zauzima prvo mjesto po broju stabala; zauzima čak 200 00 hektara.
Kada pogledamo stablo žižule tijekom zime, iz neznanja bi pomislili kako nam pred očima raste trnovita drača. Žižula formiraprepoznatljive krošnje s dosta gustih izvijuganih trnovitih izboja. Stabla pak narastu od 2 do 4 metra visine te se zbogoštrih trnovitih bodlji trebaju saditiu rubnim, manje prohodnim dijelovima vrta. Na taj način ćemo izbjeći mogućnosti ozljede kod onih najmlađih jer žižulin bodlje nipošto ne praštaju. Pa zapitali bi smo se u čemu leživrijednost ove zanimljive voćne
vrste, kada već nije toliko ni zastupljena ni dekorativna. Ali,treba znati kako plodovi žižule imaju veliku hranjivu i dijetoterapeutsku
vrijednost. Plodovi žižule se puno cijene zbog svog ljekovitog djelovanja i često se koriste za liječenje raznih bolesti, a osobito dišnih organa.
Osim toga, ljekovito djelovanje imaju još lišće i kora žižule. Stoga se nemojte začuditi ako u ljekarnama zamijetite čajeve odžižule jer su njeni plodovi, lišće i kora vrlo traženi u farmaceutskoj industriji. Inače,spomenimo kako su plodovi žižule veomaslični plodovima masline.Plod je okruglasta oblika, crvenkastosmeđedo žute boje s ugodnim i nadasve aromatičnim vinskoslatkim okusom. U sredini ploda smještena je izbrazdana i s obje strane zašiljena koštica.Idealna za sušna i siromašna tla Žižula vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Stoga dobro uspijeva ujužnim krajevim čak i tik uz morsku obalu.
Dokazano je da bez većih poteškoća može podnijeti temperature iznad 40 °C te dulji sušni period. Samo kod izbora proizvodnog prostora trebamo voditi računa da je posadimo na zaštićenom položaju iz razloga što joj ne pogoduju jaki sjeverni ali ni južni vjetrovi. U slučaju da je tlo karbonatno i alkalno gotovo je sigurno da ćemo imati poteškoća s klorozom ili pojavom
žućenja lišća a što se sprječava povremenim unošenjem željeza u obliku proizvoda Florgen 6.Što se tiče razmaka sadnje reda optimum bi bio 3 m. kao i razmak unutar reda je 3 m.
U novije vrijeme na području južne Dalmacije ali i otoka mogu se zamijetiti manji nasadi žižule iz razloga što su voćarima unaprijed osigurani otkupi cjelokupnog uroda, a što je ujedno i najvažnija stavka u proizvodnji. Jer, interesi velikih farmaceutskih kompanija poklapaju se sa sve traženijom eko-prirodnom proizvodnjom. To je i razumljivo ukoliko se uzme u obzir činjenica kako žižula nema nekih posebnih bolesti i štetnika te je stoga i nije nužno tretirati pesticidima,a u njenom uzgoju ne treba koristiti ni velike količine mineralnih gnojiva.
Dakle, ispada da je najskuplja sama sadnica a ako znamo kako samo jedno stablo u punoj rodnosti ostvaruje prinosod 40 do 50 kg postaje nam
sve jasnije kako je žižula itekako profitabilna voćna kultura.
Poruka [Strana 1 od 1]
Žižula Ned Sep 16 2007, 21:42
Godina : 57
Godina : 42
Godina : 73
Godina : 43