Prijem
Plamenjača krompira je gljivično oboljenje. Prvi simptomi se javljaju na lišću na mjestu ostvarene zaraze posle perioda inkubacije. Simptomi su u početku u obliku vodenastih pjega tamnozelene boje. Boja pjega prelazi u žutu, poslije čega se tkivo u okviru pjega suši odnosno nekrotira. Ukoliko se nastave povoljni uvjeti za razvoj bolesti, nekroza lisnog tkiva se povećava sve dok ne zahvati cijelu lisnu masu. Pjege su sa naličja lista oivičene bjeličastim oreolom (micelija, konidiofore i konidije). Prisustvo bjeličastog oreola oko oboljelog i uginulog tkiva je karakteristično za plamenjaču. Na stablu se javljaju tamne pjege koje se međusobno spajaju tako da čitava stabljika bude zahvaćena bolešću. Ukoliko bjeličasti oreol nije vidljiv, a nismo sigurni da li se radi o plamenjači, to možemo vrlo jednostavno provjeriti na sljedeći način. List sa nekrotičnim pjegama se stavi na vlažan filter papir ili običan novinski papir u petri kutiju ili običnu čašu koja mora biti poklopljena. Ako se radi o plamenjači za oko jedan dan će se na rubnom djelu pjege na naličju lista javiti bjeličasti oreol.
Bjeličasti oreol na licu i naličju lista
Za optimalan rast micelije potrebna je temperatura od 21°C, a minimalna od 2°C. Pri temperaturi od oko 29°C rast micelije se zaustavlja. Sporulacija i razvoj bolesti je maksimalna pri relativnoj vlažnosti zraka od 100% i temperaturi od 21°C. Obrazovanje konidija prestaje ispod 3 C i iznad 26 C. Optimalna temperatura za indirektnu sporulaciju je 12°C, a za direktnu sporulaciju 24°C. Za indirektno klijanje potrebno je 1-3 sata, a za penetraciju u lisno tkivo osjetljive sorte potrebno je vrijeme od 2 sata. Simptomi na listu su vidljivi za 3-5 dana posle infekcije.
Treba znati i to da su pospešujući uvjeti za razvoj plamenjače :
a) noćne temperature ne manje od 7°C;
b) temperature izmedu 15 i 21°C pospješuju razvoj pjega i sporulaciju, dok se pri temperaturama iznad 29°C patogen ne razvija;
c) vlažnost lišća (rosa ili kiša) više od 6 časova pospješuje nove infekcije;
d) vlažnost lišća više od 8 časova je veoma kritična. Masovna pojava bolesti može biti kada su uvjeti za razvoj plamenjače pospešujući i od tada treba startovati sa tretmanima.
Zaštita; Agrotehničkim i drugim mjerama može se doprinijeti zaštiti od najšetetnijih i najčešće gljivične bolesti krompira. Jedna od prvih mjera je korištenje zdravih, ne zaraženih gomolja za sjetvu. Krompir treba saditi u plodoredu, jer zaostali zaraženi gomolji u polju mogu naredne godine biti izvor zaraze.
Bjeličasti oreol na licu i naličju lista
Za optimalan rast micelije potrebna je temperatura od 21°C, a minimalna od 2°C. Pri temperaturi od oko 29°C rast micelije se zaustavlja. Sporulacija i razvoj bolesti je maksimalna pri relativnoj vlažnosti zraka od 100% i temperaturi od 21°C. Obrazovanje konidija prestaje ispod 3 C i iznad 26 C. Optimalna temperatura za indirektnu sporulaciju je 12°C, a za direktnu sporulaciju 24°C. Za indirektno klijanje potrebno je 1-3 sata, a za penetraciju u lisno tkivo osjetljive sorte potrebno je vrijeme od 2 sata. Simptomi na listu su vidljivi za 3-5 dana posle infekcije.
Treba znati i to da su pospešujući uvjeti za razvoj plamenjače :
a) noćne temperature ne manje od 7°C;
b) temperature izmedu 15 i 21°C pospješuju razvoj pjega i sporulaciju, dok se pri temperaturama iznad 29°C patogen ne razvija;
c) vlažnost lišća (rosa ili kiša) više od 6 časova pospješuje nove infekcije;
d) vlažnost lišća više od 8 časova je veoma kritična. Masovna pojava bolesti može biti kada su uvjeti za razvoj plamenjače pospešujući i od tada treba startovati sa tretmanima.
Zaštita; Agrotehničkim i drugim mjerama može se doprinijeti zaštiti od najšetetnijih i najčešće gljivične bolesti krompira. Jedna od prvih mjera je korištenje zdravih, ne zaraženih gomolja za sjetvu. Krompir treba saditi u plodoredu, jer zaostali zaraženi gomolji u polju mogu naredne godine biti izvor zaraze.
Poslednji izmenio Tilia cordata dana Sub Maj 09 2009, 14:26, izmenjeno ukupno 1 puta
