Jagoda (Fragaria ananassa)

evo je tema o jagodama...cesarice ako te bas zanima komercijalna proizvodnja ja ti i nisam neki strucnjak...ali mogu da se raspitam kad odem u novi sad...mozda i neka knjiga postoji na faksu u biblioteci ili neciji diplomski rad pa cu da ti kopiram.....

Nisam ni ja neki strucnjak , imam par jagoda u vrtu i to mjesecarki s kojima nisam bas zadovoljna. Jako su ih izreklamirali kao stalnoradjajuce ali kao prvo uopce toliko ne radjaju nego nesto malo vise od onih uobicajenih sorti a kao drugo uopce nisu ukusne niti imaju neki fin miris tako da cu ih prvom prilikom izvaditi.
Cim budem naisla na "vrgoracke jagode" kpujem ih i stavljam- na pazaru kad donesu te jagode a to citav pazar mirise a da ne govorim koji je to okus To je divota jedna.
evo malo sa neta:
VRGORAČKE JAGODE - DOMAĆI BRAND KOJI JE ZASJENIO SVE INOZEMNE
Kraljice zelene tržnice
Zahvaljujući novim sortama, natapanju "kap po kap" i uzgoju iz folije, Vrgorčani su urod jagoda povećali s 8 na 25 tona po hektaru i s 800 tona godišnje kvalitetnog ploda osvojili domaće tržište
piše Zvonko ŠIPIĆ

Diljem Dalmacije svake se godine zapuštene poljoprivredne površine povećavaju. Seljaci, zapravo, osim sve manjeg uzgoja tradicionalnih kultura, malo gdje i rijetko kad kreću u neku drugu, unosniju proizvodnju. U vrgoračkom kraju tako, ipak, nije. Tu se poljoprivrednici, a u tome se i razlikuju od drugih, sve više okreću proizvodnji jagoda. Vrgorac, zahvaljujući tvrtki LM Commerc te uzgajivačima iz Oraha, Prapatnice, Kokorića, Dusine..., sve brže postaje prepoznatljiv u cijeloj Hrvatskoj upravo po jagodama. Nema, kažu, tržnice u zemlji na kojoj se barem na jednom prodajnom mjestu jagoda ne nalazi natpis "vrgoračke".
Nije tome davno, samo prije nekih 12 - 13 godina, malobrojni poljoprivrednici iz vrgoračkog kraja su krenuli u proizvodnju ovog jagodičastog voća. Kako nam je kazao mr. Danko Tolić, vrsni stručnjak za uzgoj jagoda iz LM Commerca, tvrtke kojoj je jagodičarstvo jedna od vodećih djelatnosti i koja je počela s intenzivnom proizvodnjom. Prije su se sadile domaće sadnice, a sve se radilo bez folije i bez sustava navodnjavanja, pa su i prinosi bili mali. Po jednom hektaru urod bi se kretao između 6 i 8 tona, a rijetko kad bi se ubralo 10 tona.

"Prepisivanje" od susjeda
Zaradom od takvih prinosa nisu se mogli pokriti ni troškovi proizvodnje. Uvidjevši da bi se takva nerentabilna proizvodnja zbog sve većeg uvoza jagoda mogla brzo ugasiti, vrgorački su uzgajivači odlučili krenuti u intenzivni uzgoj.
— Kako ovdašnji poljoprivrednici polaze od toga da ne treba puno razmišljati i izmišljati - kaže mr. Tolić - jednostavno smo prije pet godina otišli u Italiju i Sloveniju, te razgledali kako to oni rade. Ta smo iskustva samo prenijeli na naša zemljišta. I, isplatilo se.
Vrgorčani danas uzgajaju kvalitetnije i visokorodnije sorte jagoda.
U svakom jagodnjaku se natapanje provodi po sistemu "kap po kap". Svaki nasad ima svoj sustav u koji voda iz rječica i kanala stiže pomoću malih motornih pumpi. Zahvaljujući novom sortimentu, uzgoju iz folije i natapanju danas se urod kreće između 20 i 25 tona po hektaru, što je trostruko, pa i četverostruko više nego prije. Posljednjih godina jagode se ovdje uzgajaju na 35 do 40 hektara, a ukupan urod, pri pogodnim vremenskim prilikama, iznosi oko 800 tona. Toliko se očekuje i ove godine.

Agilni Konzum
Za podizanje jagodnjaka od jednog hektara, u što spada i natapni sustav, potrebno je uložiti oko 25.000 kuna. Inače, svake druge godine, jer biljka nije višegodišnja, u jagodnjaku treba posaditi nove sadnice.
Poljoprivrednici kažu kako će 1250 kuna poticaja dobro doći, ali da bi se to ostvarilo potrebno je puno papira, a poticaja i nema bez upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Ističu nadalje kako je i kreditiranje ove proizvodnje za njih nepovoljno, pa su plantaže najčešće prisiljeni podizati vlastitim novcem. A kad počmu zarađivati na jagodama, onda i plantaže povećavaju.
Ovdašnjim, inače najvećim uzgajivačima jagoda u Dalmaciji Grad Vrgorac ni u čemu ne pomaže. Ni u programima unapređenja proizvodnje, a kamoli u plasmanu na tržište.
Danas se vrgoračke jagode prodaju širom Hrvatske. I to preko Konzuma, koji ovdje otkupi oko 40 posto proizvodnje, i nakupaca koji sve ostalo takoreći na trk preuzmu. I Konzum plaća brzo, najkasnije za 15 dana, ali privatnici to rade "ti meni, ja tebi", što je i glavni razlog da oni preuzimaju veći dio. Što se tiče otkupne cijene - razlike nema, i Konzum i nakupci ovih dana za kilogram vrgoračkih jagoda daju 12 do 13 kuna.


"Vrgorčanke" iz Španjolske

Na pitanje zašto se i kako na našem tržištu jagode iz uvoza prodaju pod etiketom vrgoračkih, mr. Danko Tolić veli: — Pa zato što su vrgoračke na tržnicama svježije, a time i kvalitetnije. Da bi jagode, recimo, iz Španjolske ili Italije stigle u Hrvatsku, treba dva dana, nakon toga jedan dan su u veleprodaji, te jedan dan na tržnici. Znači, od berbe do tržnice prođu najmanje četiri dana, pa jagode propadaju i znatno gube na kvaliteti. Jer od berbe do konzumiranja jagode mogu izdržati samo dva dana. Svaki sat dulje znači pad kvalitete. Zbog toga trgovci nabave, recimo, 50 gajbi uvoznih jagoda i 10 do 20 gajbi vrgoračkih, pa s domaćima zamaskiraju one iz uvoza i na hrpi istaknu natpis: "vrgoračke - 19 kn/kg".

U Hrvatskoj se od Vrgorca do Zagreba i zagrebačkog prstena množe uzgajivači jagoda. U ponudi je sve više domaće jagode i sve više zbivanja što promiču izravnu prodaju, pojedine načine uzgoja, primjerice u zatvorenu prostoru, hidroponski ili ekološki, osnivaju se udruge, organiziraju izbori najomiljenije sorte... Prošloga petka tako je zagrebačka Fragaria, vodeći promotor i uvoznik sadnica i tehnologije na svome dobru u Kupinečkom Kraljevcu, gdje je 1979. tadašnji PPK započeo s prvom u nas industrijskom proizvodnjom jagode na foliji, svoje najveće kooperante i suradnike pozvala na Dan jagoda. Iako su joj od jagoda, kako smo čuli u razgovoru s agronomom Đorđom Jurićem, važnija primjerice proizvodnja jabuka, salate ili loznih cjepova, Fragaria očito procjenjuje dobru budućnost "seksi voća" i u nas. Dr. Antonio Ferraresi iz talijanske tvrtke Vivai Mazzoni, s kojom surađuje već dvanaest godina, predstavio je nove sorte, od kojih je u kušanju među šest najčešćih najbolje prihvaćena clery. Talijani imaju s "fragolom" velikih problema te su u pet posljednjih godina gotovo prepolovili površine pod tom kulturom. Dok, morajući se prilagoditi uvjetima proizvodnje u sjevernoj i južnoj Italiji, naši susjedi kultiviraju čak dvadesetak sorata, njihovi glavni takmaci Španjolci kultiviraju samo jednu, camarosu, koja je lošijih organoleptičkih svojstava, ali traje dulje. Tom su jagodom iz Severinine reklame za voćni jogurt napunili supermarkete po cijeloj Europi potukavši talijansku industriju jagoda, koja se očito zaplela u složene (i skupe!) marketinške strategije i uzmiče stjecajem prilika oslonjena na butik-prodaju.
Svi uvjeravaju kako je i jagodi nužna prepoznatljivost, kako kupac mora i želi znati što kupuje, ali su svjesni i da m?nchenska burza okrutno priznaje za sve sorte, neovisno o uvjetima proizvodnje, istu cijenu. S obzirom na to da tržište jagode i dalje raste, neprestano se smišljaju nove sorte poboljšanih svojstava, manje osjetljive, a produljene sezone. Samo u Italiji patentira se po dvadesetak u godini. Talijane vrlo ambiciozno kako u sortama tako i u tehnologiji napadaju Francuzi i Amerikanci te (u hidroponskoj proizvodnji) Nizozemci. Hrvatska prema podacima FAO-a ima pod jagodama samo 1000 hektara, a u tome u intenzivnoj proizvodnji, na foliji, jedva 150 ha. Tek unatrag koju godinu imamo i prve znanstvenike koji se bave jagodom, a po riječima jednoga od njih, mr. sc. Borisa Duralije sa Zavoda za voćarstvo zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, hitno je potreban nacionalni institut, jer će pritisak na tu proizvodnju u nas rasti i izvana i iznutra.
Nedvojbena su prednost Hrvatske jeftina radna snaga, nužna u toj agroindustriji, povoljna klima i relativno čisto tlo i voda, blizina europskoga tržišta i mogućnost višemjesečnog produljenja proizvodne sezone, posebice na domaću turističku sezonu te zimu. Institut bi ne samo istražio kako sa što manje novca ostvariti što veće učinke nego bi i domaće proizvođače uputio što i kako da proizvode da im se najviše isplati u obilju ponuđenoga iz različitih zemalja te ih posredno štitio znanjem i stručnim savjetima. Država o tome mora voditi računa, jer jagodama na malim parcelama egzistenciju mogu, kako se već i pokazuje, osigurati mnoga obiteljska gospodarstva.

Nova sorta clery
Bez posebno razrađenih osobina kao opći dojam ocjenjivano je šest anonimnih sorata: miss, clery, marmolade, elsanta, madelene i honoeye. Najbolje je ocjene dobila nova - clery. Jako rana sorta, dospijeva pet dana prije marmolade. Stoga je pogodna za hladnija podneblja, za kontinentalnu Europu. Srednje je jakog vigora i srednje jake gustoće. Lišće joj je intenzivno zeleno i vrlo svijetlo, a produktivnost velika. Plod je izdužena konusnog oblika, jarkocrven i otporan na rukovanje i prijevoz. Plodovi su veliki i ujednačena oblika, odličnih organoleptičkih svojstava, slatka mirisa i okusa.

Vrgoračka jagoda
Vrgoračka jagoda Darko Tolić, LM Commerce, tvorac je imena "vrgoračka jagoda". Na vrgoračkome se području, uz podršku Fragarije i Vivai Mazzoni, jagode proizvode već 40 , a intenzivno 12 godina, uz natapanje kap po kap. Godišnje po 100-130 proizvođača na 30-40 hektara proizvede 70-90 vagona ploda, a glavninu sada kupuje Konzum. Preferiraju rani sortiment kako se ne bi sudarali s kontinentalnom jagodom, s kojom dijele tržište, posebice najvažnije zagrebačko. Zbog umora i zaraženosti tla različitim bolestima u višegodišnjoj monokulturi, gdje više ne pomaže ni promjena sorata, razmišljaju i o hidroponima, i to sorti elsanta.

Prve hrvatske ekojagode
Uz Tomislava Novosela, također iz Horvata, obiteljsko gospodarstvo Župančić-Maslać prvo u Hrvatskoj na svoje jagode smije staviti državnu ekomarkicu. U kontroliranoj ekološkoj proizvodnji imaju 11.000, a zasadili su i 3000 novih sadnica. Gordan Maslać kaže da su krenuli prije tri godine na 1000 sadnica, a prošle su godine dobro brali sa 4000. Uče sami na svojim greškama, a osobito im savjetima pomaže i kontrolor iz Prve ekoudruge Marin Fucijaš. Izvrsnom im se pokazala alba, lošom madeleine, a imaju i marmoladu, elsantu, mayu, rauricu i stalnorađajuću mjesečarku selvu. Rodnost tih ekojagoda uzgojenih na foliji i slami, uz kap po kap, nije manja nego u konvencionalnoj proizvodnji. Ali, zaštita i prihrana počele su prije sadnje, već u pripremi tla - vapnom, drvenim pepelom te koprivom i gavezom, bactofilom i konjskim gnojem. Župančići i Maslaći, Gordan sa suprugom Snježanom i njezinim roditeljima Brankom i Ankicom, svoje voće prodaju dvije godine isključivo sami, u Preobraženskoj te na trešnjevačkom placu i dvoje da će takvo kvalitetno voće moći naplatiti trećinu skuplje nego da su ga uzgojili na konvencionalan način. Prošle su godine imali jagoda cijelu sezonu, pa i jesensku berbu, negdje od 1,3 do 2 tone, a ove računaju na berbu šest tona. Mjericu prodaju po 8 kn. Uzgajaju jedino jagode, a pokusno uvode papriku i rajčicu. Naime, osim u mjesečev sjetveni kalendar, uzdaju se u to da za sve postoji rješenje u prirodi, pa kao što neće plastenik, čvrsto se drže plodoreda. Jagoda ne dopušta pogreške, zaključuje Gordan Maslać.

Vrgoračko crveno zlato

Jagode iz Vrgorca pokrivaju 50 posto zahtjeva domaćega tržišta, a po kvaliteti daleko premašuju većinu onih iz uvoza. Ako zanemarimo Tina Ujevića kao najpoznatijeg Vrgočana, jagoda je također proslavila Vrgorac i to prije svega zahvaljujući izgledu svojih sočnih plodova, visokoj ekološkoj kakvoći i bogatom, aromatičnom okusu.

Koliko je svojim dražima pružila užitaka uzgajivačima, ali još i više konzumentima, svjedoči činjenica da je postala najuzgajanija, a ujedno i najisplativija poljoprivredna kultura, kojom se trenutačno bavi više od 110 obitelji. Istodobno uzgoj bilježi stalan porast iako jagoda puno traži, ali zato mnogo i pruža. Kada su 1974. godine u polju Rastok zasađene prve sadnice danas već zaboravljene njemačke sorte zenga zengana i nizozemska gorela, otvorio se put u proizvodnji jagoda. Već u prvoj godini svaka je sadnica donijela 20-30 dkg ploda, a u drugoj čak 60 dkg.
U proizvodnji jagoda Vrgorčani idu u korak s vremenom. Uvode nove tehnologije, također i nove sorte, a prinosi su povećani na skoro 80 dkg po grmu zahvaljujući kvaliteti sadnoga materijala i tehnologiji uzgoja koja isključuje zaražavanje virusnim bolestima. Uzgoj jagoda na foliji i navodnjavanje kap na kap umjesto prijašnjeg kišenja iz zraka napravilo je revoluciju. Prinosi su gotovo udvostručeni, truleži na plodovima nema jer su izolirani od tla i čisti, list je suh i zdrav te manji podložan napadu bolesti.
Prošlog tjedna u Splitu, a u subotu 12. svibnja u Vrgorcu održani su 1. Dani vrgoračkih jagoda. U organizaciji Turističke zajednice na pijaci (tržnici) u Vrgorcu organizirana je fešta na kojoj su se mogli konzumirati razni proizvodi, pa se moglo uživati u slatkim, ali i slanim delicijama od jagoda. U aromatičnom ukusu zamalo 200 kg vrgoračkih jagoda, koje su se mogle konzumirati na pijaci, uživao je velik broj uglavnom radoznalog stanovništva, koji se je vrtio po pazaru prepunom “vrgoračkog crvenog zlata”. A da je su Vrgočani na pravom putu u razvoju moguće još jednog domaćeg branda, potvrdio je i dolazak i nekoliko politični eksponiranih osoba, a pamteno koristeći snagu proizvodnje jagoda u Vrgorcu i Željka Antunović, zamjenice predsjenika SDP-a, je u intervju za HTV odlično odradila reklamu za najpoznatiji vrgorački brend.

Dani jagoda u organizaciji zagrebačke Fragarije

29. svibnja zagrebačko poduzeće "Fragarija", uvoznik za voćarstvo, na svom prostoru u Kupinečkom Kraljevcu, gdje je nekada 1979 PPK prvi započeo industrijsku proizvodnju jagoda na foliju, pozvala je svoje kooperante i suradnike na Dane jagoda. Na susretu su bili prisutni proizvođaći iz Gorskog kotara, Vrgovca, Istre, okolice Zagreba, Vukovara i Vinkovaca. Iako smo malo kasnili stigli smo na predavanje dr. Antonia Ferraresi iz talijanske tvrtke Vivai Mazzoni. Izlaganje se odnosilo na nove sorte jagoda, njihovim dobrim i lošim stranama. Obzirom da se u Italiji patentira po dvadesetak novih sorata jagoda na godinu, problem je što se smanjila površina pod jagodama zbog problema s zemljom. Veliki konkurenti su im: Francuzi, Španjolci i Amerikanci, a u hidroponskoj proizvodnji Nizozemci. Kod nas u Hrvatskoj pokriveno je 10000 ha i svega oko 150 ha pod folijom.
Mr. sc. Boris Duralija iz Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorio je o prednosti naše zemlje zbog povoljne klime, čistog tla, te o nužnosti otvorenja nacionalnog instituta.
Darko Tolić iz Vrgorca, tvorac imena Vrgoračka jagoda, skup je upoznao sa proizvodnjom u Vrgoračkom kraju. Naime, jagode sade već 40 godina od toga 12 intenzivno. Godišnje okupljaju od 100 do 130 proizvođaća na 30 - 40 ha. Proizvodnja se kreće od 70-90 vagona i večinu otkupljuje tvrtka "Konzum". Sade ranije sorte kako se nebi ulazili u konkurenciju sa proizvodnjom na kontinentu. Isprobali su mnoge sorte i dogodio se problem sa zemljištem, isto kao i u Italiji, no sada se okreću hidroponima sa sortom Elsanta.
Nakon izlaganja kušali smo šest anonimnih sorta koje smo ocijenjivali. Bile su to Miss, Clery, Marmolade, Elsanta, Medalene i Honoeye. Najveću ocijenu dobila je Clery; rana sorta.
Nakon obilaska nasada "Fragarije", gdje su se sorte mogle vidjeti i uživo, slijedilo je druženje, gdje su se razmjenjivala iskustva, a da se dobro pilo i jelo vidi se iz priloženog što smo i zabilježili fotografijom.

Zahvaljujemo zagrebačkoj "Fragariji" na pozivu što nam je omogućila seminar, zajedničko druženje i izmjenu iskustava.
Kooperanti Gorskog kotara.

Hvala !!! E sad bih ja trebala i da malo pokrenem ovu temu. Ajde za pocetak sam nasla ovo ...


O Jagodi

Različiti atraktivni oblici plodova crvene boje na kojima se ističe zelena čaška u kombinaciji sa specifičnom aromom i okusom, pridonose tome da se jagoda svrstava u najomiljenije voće kako kod male djece, tako i kod onih najstarijih.

Priča o životu svakog grma, kao i ploda na njemu ubranog, vrlo je zanimljiva i sadrži puno poglavlja. Neka od njih nisu još niti napisana.

Jagode nisu samo delikatesna namirnica pristupačna svakom džepu, nego biljka ljubimica mnogobrojnih vrtova, inspiracija kuharima, raznim umjetnicima, te na kraju i izvor prihoda brojnim domaćinstvima.

Oplemenjivanje jagoda

Od samog početka kultiviranja jagode, čovjek je izdvajao i razmnožavao biljke koje su imale njemu poželjne karakteristike. Upravo je intervencijom čovjeka provedeno križanje između čileanske (Fragaria chiloensis) i virđinijske (Fragaria virginiana) jagode u 18. stoljeću. To je rezultiralo dobivanjem hibrida jagode od kojih potječe većina sorata koje danas uzgajamo.
Kako bi se poboljšala pojedina svojstva postojećih sorata jagoda, provode se brojna oplemenjivanja širom svijeta.

Biologija jagoda

Biologija jagode obuhvaća proučavanje života jagode od njenog nastanka do kraja životnog ciklusa, a nadopunjuje se s drugim prirodnim znanostima. Rast jagode počinje u proljeće pri temperaturi iznad 5° C, a 14 do 20 dana nakon listanja u travnju počinje cvatnja i traje 10 do 25 dana, ovisno o vremenu. Svaka sorta jagode u uzgoju ima specifične zahtjeve za fotoperiodom i temperaturama u periodu diferencijacije generativnih organa, a o tome će ovisiti potencijal rasta i rodnosti biljke. Sorte jagoda koje su danas u proizvodnji uglavnom su samooplodne, stoga ne trebaju druge sorte oprašivače u nasadu. Bolji prirodi se postižu ukoliko osiguramo insekte za oprašivanje (najčešće pčele ili bumbari).

Morfologija jagoda

Vrtna jagoda ( Fragaria x ananassa Duch.) je grmolika zeljasta, višegodišnja biljka. Korijen jagode je vlasast, glavna mu je masa u tlu do 25 centimetara dubine i širine. List je trodijelan i nazubljen. Za jagodu je karakteristično da se razmnožava vriježama.
Cvijet je dvospolan ima 10 do 16 čašičnih listića i u pravilu 5 do 8 latica. Cvat se sastoji od cvjetova koji su smješteni na malim dršcima koje nosi glavni držak. Plod je sastavljen, a naziva se jagoda.

Sistematika jagoda

Unutar roda Fragaria Linn. nalazi se 47 opisanih vrsta jagoda, a najsličnije su vrstama iz rodova Duchesnea Smith. i Potentilla L.
Neki autori upozoravaju da se najvjerojatnije radi o manjem broju vrsta, jer se jedan broj trenutačno vodi pod sinonimima. Kao samonikle u prirodi javljaju se na svim kontinentima, izuzev Australije.
Većina vrsta iz ovog roda ima diploidni broj kromosoma (14), dok su trenutačno najznačajnije oktoploidne vrste s 56 kromosoma.

Povijest jagoda

Jagoda je u svijetu prisutna već stoljećima. Njeni plodovi pružaju užitak milijunima ljudi koji ih konzumiraju. Prvi zapisi sežu u vrijeme Rimskog carstva, kada su konzumirani plodovi F. vesca. U srednjem vijeku na dvoru Luja XIV organiziran je uzgoj iste vrste. Ozbiljnije širenje uzgoja jagode započinje tek nakon stvaranja hibrida Fragaria x ananassa u 18. stoljeću. Intenzivna proizvodnja organizira se polovicom 20. stoljeća nakon razvoja novih sorata unutar F. x ananassa i različitih tehnologija.

(preuzeto sa www.jagode.org)

cesarice pisale smo u isti tren.
Ako ova vrgoracka jagoda moze na tvom prostoru (klima i oslato) ja ti je najtoplije preporucujem -nema bolje jjagode od nje za komercijalni uzgoj-prodaces ih sve do zadnje

Hehehe. Sta se desava kad je neko vrijedan...

Za sad me zanima samo kao ideja i da malo bolje upoznam materiju. Imam raspolozivih 10 dunuma zemlje koje bi mogla posaditi ako se odlucim. Prije bilo kakve odluke trebam mnogo tog nauciti o jagodama. Mozda se ispostavi da je pametnije raditi vertikalnu sadnju jagoda u plasteniku ili stakleniku. Ajde vidjecemo dokle ce nas saznanja odvesti ...

Koliko sam shvatila vrgorcanke se u Hr uzgajaju samo u vrgorackom kraju i da to nije bas tik uz more, ali je 35 km od Makarske. Mislim da je tu mediteranska klima ipak...

Pocele su cvetati jagode u vrtu

Jagoda pripada porodici ruža, a prvi put je uzgojena u Americi prije otprilike 250 godina. Zbog svog srcolikog oblika, jagoda je oduvijek bila simbol boginje ljubavi – Venere. Naravno to isto vrijedi i za drugu stranu. Zbog svog srcolikog oblika, jagoda je oduvijek bila simbol boginje ljubavi – Venere. Prema legendi, ako se dvostruka jagoda podijeli na dvije polovice i druga polovica da suprotnom spolu, to dvoje će se zaljubiti
Jagoda je jedinstvena po tome jer je jedina voćka koja nosi sjemenje na vanjskoj strani, a svaka jagoda ga ima prosječno 200. Iz tropskih krajeva nam dolazi različito voće kojeg volimo jesti, ali dali znate da tamo nema jagoda. Uvjerena sam da ste se sjetili šumskih jagoda, meni osobno one su najbolje.


Ako želiš biti sretan 1 dan - opij se,
ako želiš biti sretan nedjelju dana - prodaj imanje,
ako želiš biti sretan mjesec dana - oženi se,
ako želiš sreću cijelog života -uzgajaj cvijeće!

Šumska jagoda (Fragaria vesca)

još malo o šumskim jagodama

Drugi nazivi: divlja jagoda, jagoda pozemljuša, pozemljuh, mamica, fragula, sunice

Vrijeme cvatnje
Svibanj i lipanj, u planinskom području srpanj i kolovoz

Stanište
Kao samonikla biljka jagoda raste po svjetlim šumama i šikarama, te na šumskim čistinama i uz rubove šuma, od nizinskog područja do gornje šumske granice. Osobito je česta na šumskim krčevinama i zgarištima.

Ljekoviti dijelovi biljke
Najviše se upotrebljava plod, zatim list i podanak. Plod jagode sadrži preko 80% vode, ima voćnog i grožđanog šećera, bjelančevine, masti, limunsku, grožđanu i druge kiseline, vitamin C i manje B1 i B2, zatim karotina, pektina, tanina i mineralnih soli, osobito željeza, bakra i kalija. Miris osušenog ploda, kao i svježeg je aromatičan, o okus mu je slatkasto – kiselkast. Glavni sastojak lista je tanin. List, kao i podanak, oporoga je okusa i gotovo bez mirisa.

Sabiranje, sušenje i spremanje

List jagode sabire se u travnju i svibnju, u vrijeme kada se razvijaju cvijetovi, a plod od svibnja do srpnja, u planini još u kolovozu. Za sušenje se prikupljaju plodovi jagode koji nisu posve zreli. Pld se suši na način kao i sve ostalo voće. List se suši na toplom i sjenovitom mjestu. Podanak se vadi iz zemlje rano u proljeće, opere se i osuši. Osušeni pripravak se sprema u platnene ili jutene vrećice.

Lječenje i bolesti za koje se preporuča kao lijek
Jagoda je poznata kao sredstvo koje čisti krv, steže, pospješuje izlučivanje žući i mokraće, smiruje pojačani rad crijeva, proljev i krvarenje te umiruje živce i sl.

Upotrebljava se kao lijek kod bolesti bubrega, mokraćnog mjehura, osobito mokraćnih kamenaca, uloga. Također se primjenjuje kod raznih oboljenja jetre, reumatizma, arteroskleroze te kod opće slabosti tijela. Plod jagode preporuča se i odraslima, a naročito malokrvnoj i slabunjavoj djeci, napose radi sadržaja bogatog mineralnim tvarima u plodu.

Način upotrebe
Svježi plod šumske jagode upotrebljava se kao jedno od najzdravijeg voća. Plod i njegove prerađevine, kao džem, kompot, slatko, sok i sirup, osobito dijetalno sredstvo kod mnogih oboljenja. Kod jakih proljeva, kao i kod brojnih drugih oboljenja preporuča se kura s jagodama. Izvan sezone mogu se u tu svrhu umjesto svježih koristiti i na različite načine kuhane jagode. Od lišća jagode priređuje se domaći čaj, obično u mješavini s drugim biljkama, za svakodnevnu upotrebu, a primjenjuje e i kod liječenja brojnih oboljenja.

Mnogim se čajevima dodaju i suhi plodovi jagode. Kod nekih ljudi jagode izazivaju osip (koprivanjača, urtikarija) koji je međutim bezpoasan i prolazan.

Jučer sam naišao u Tempu na seme jagoda sorte Quattro stagioni. Prvi put sam vidio da prodaju seme jagoda.

Evo kako izgledaju biljčice iz semena.

Jagode su počele da cvetaju, imaju svega tri listića i već izbacuju cvet što znači da su stvarno stalnorađajuće. Još da vidimo veličinu plodova i ukus...

Ja uhvatih jagode samo na početku i onda se moralo na posao. Mislim na jagode iz moga vrta.
One na pijaci moga rodnog grada su bljutave. Mada one na poslu imaju nešto bolji okus, valjda više sunca, ali su nekako suhe. Bolje reći kada ih ostavim da sazore ispadnu slamaste.

MOLIM VAS DA MI NAPIŠETE GDJE STE NABAVILI SJEME JAGODA I KAKO DOČI DO SJEMENA . BUDITE TILIKO LJUBAZNI PA MI JAVITE ILI NAPIŠITE PORUKU MOJ BROJ JE 0989263867. HRVATSKA, VARAŽDIN

Kod nas je bilo u Tempu semena jagoda, sorta je Quattro stagioni, proizvođač N. Sgaravatti & C., Italija. Piše da rađaju od 5-10 meseca. Uvoznik za Srbiju je Delta agrar.

cvetanje u punom smislu reči...

kako doci do otkupljivača? hvala

voćko ::kako doci do otkupljivača? hvala

Sve su jagode dobre osim penjačica koje se ne penju

voki....kakvog su na kraju ukusa ove jagode sto si ih proizveo iz sjemena i koje je veličine plod....ove sto su posađene na otvorenom super izgledaju...pozzzzzzzz