PRIPREMA NOSIVOG SLOJA
prije bilo kakvih radova moraju se obaviti istražni radovi na snimanju i sondiranju terena.Naročitu pozornost treba obratiti odvodnji suvišne vode,bilo da se radi o podzemnoj ili oborinskoj vodi,ako se odvodnja ne riješi na početku pripreme izgradnje travnjaka poslije ovaj problem može zadavati velike glavobolje.u to svrhu teren treba sondirati i ispitati razinu i kretanje podzemnih voda ktoz sva god.doba.Naravno na manjim površinama nije potrebno vršiti sondiranja,dovoljno je iskopati sa štihačom rupu cca 60 cm tako da vidimo profil zemlje,tj izgled.Na temelju boje profila možemo zaključiti o kakvoj je kakvoći propusnosti radi.Ako je profil cijelom svojom površinom smeđe boje,tada tlo nema problema sa otjecanjem vode,ali ako na profilu primjetimo tamnosivu do plavo-crnu boju sa inkrustacijama željeznih oksida u vidu mrlja,boje rđe,tada je sigurno da da u takvome tlu već dulje vremena vladaju vrlo nepovoljni uvjeti.U takvom tlu nema kisika i nepropusno je je za vodu te općenito vrlo nepovoljno mjesto za rast i razvoj korijena.Dobro izvedena drenaža bitno pridonosi poboljšanju tla a time i ostalim značajkama kao što su:
- otjecanje suvišne vode iz tla
- poboljšanje zračnosti tla
-povećava prostor za rast korijena
-pojačava otpornost na sušu
-bolje podnosi opterećenje
- pomaže bržem zagrijavanju u rano proljeće.
Ovdje treba naglasiti da prilikom izgradnje drenažnih sustava treba pazit da se ne predimenzionira odvodnja ,jer bi u tome slučaju odveli svu vodu,potrebnu i nepotrebnu,čime bi pretjerano isušili tlo.Uvijek treba paziti da u drenažnim kanalima ostane dio vode kako bi ju biljke mogle koristiti u sušnim razdobljima.Sa tehničke strane postoji nekoliko riješenja drenažnih sustava i to su;
- riblja kost
- kompleksni sustav
- jednostavni sustav
-kombinirani sustav.
Opisaću jedan način koji se u zadnje vrijeme dosta koristi kako za nove tako je i pogodan za stare travnjake,jedina je razlika da se kod starih mora skinuti sloj cca 25 cm zemlje(gornji sloj)
Na podlozi se iskopaju kanalići po dužini terena u padu 40-50 cm dubine,širine 10 cm,razmak do 1.5m.Kanaliće ispunimo kamenim materijalom ( 8-16 mm) i sve to povežemo obodnim kanalom nešto veće širine u koji stavimo drenažnu cijev koja se spaja u kanalizaciju.Drenažna cijev se također zatrpava kamenim materijalom .Po kamenom materijalu se stavlja sintetička folija(filterski sloj)koja je vodopropusna ali ne propušta čestice pijeska,zemje,gline.Sada je površina spremna za nanošenje plodnog supstrata.Prije postavljanja plodnog supstrata može se instalirati sustav za navodnjavanje,što zavisi od želje i financijske mogućnosti vlasnika travnjaka.
prije bilo kakvih radova moraju se obaviti istražni radovi na snimanju i sondiranju terena.Naročitu pozornost treba obratiti odvodnji suvišne vode,bilo da se radi o podzemnoj ili oborinskoj vodi,ako se odvodnja ne riješi na početku pripreme izgradnje travnjaka poslije ovaj problem može zadavati velike glavobolje.u to svrhu teren treba sondirati i ispitati razinu i kretanje podzemnih voda ktoz sva god.doba.Naravno na manjim površinama nije potrebno vršiti sondiranja,dovoljno je iskopati sa štihačom rupu cca 60 cm tako da vidimo profil zemlje,tj izgled.Na temelju boje profila možemo zaključiti o kakvoj je kakvoći propusnosti radi.Ako je profil cijelom svojom površinom smeđe boje,tada tlo nema problema sa otjecanjem vode,ali ako na profilu primjetimo tamnosivu do plavo-crnu boju sa inkrustacijama željeznih oksida u vidu mrlja,boje rđe,tada je sigurno da da u takvome tlu već dulje vremena vladaju vrlo nepovoljni uvjeti.U takvom tlu nema kisika i nepropusno je je za vodu te općenito vrlo nepovoljno mjesto za rast i razvoj korijena.Dobro izvedena drenaža bitno pridonosi poboljšanju tla a time i ostalim značajkama kao što su:
- otjecanje suvišne vode iz tla
- poboljšanje zračnosti tla
-povećava prostor za rast korijena
-pojačava otpornost na sušu
-bolje podnosi opterećenje
- pomaže bržem zagrijavanju u rano proljeće.
Ovdje treba naglasiti da prilikom izgradnje drenažnih sustava treba pazit da se ne predimenzionira odvodnja ,jer bi u tome slučaju odveli svu vodu,potrebnu i nepotrebnu,čime bi pretjerano isušili tlo.Uvijek treba paziti da u drenažnim kanalima ostane dio vode kako bi ju biljke mogle koristiti u sušnim razdobljima.Sa tehničke strane postoji nekoliko riješenja drenažnih sustava i to su;
- riblja kost
- kompleksni sustav
- jednostavni sustav
-kombinirani sustav.
Opisaću jedan način koji se u zadnje vrijeme dosta koristi kako za nove tako je i pogodan za stare travnjake,jedina je razlika da se kod starih mora skinuti sloj cca 25 cm zemlje(gornji sloj)
Na podlozi se iskopaju kanalići po dužini terena u padu 40-50 cm dubine,širine 10 cm,razmak do 1.5m.Kanaliće ispunimo kamenim materijalom ( 8-16 mm) i sve to povežemo obodnim kanalom nešto veće širine u koji stavimo drenažnu cijev koja se spaja u kanalizaciju.Drenažna cijev se također zatrpava kamenim materijalom .Po kamenom materijalu se stavlja sintetička folija(filterski sloj)koja je vodopropusna ali ne propušta čestice pijeska,zemje,gline.Sada je površina spremna za nanošenje plodnog supstrata.Prije postavljanja plodnog supstrata može se instalirati sustav za navodnjavanje,što zavisi od želje i financijske mogućnosti vlasnika travnjaka.