bolesti travnjaka

BOLESTI TRAVNJAKA -mikoze
..poput svih živih bića i travnjaci trpe od napada gljivičnih bolesti ili mikoza.Gljive po podjeli(Wittaker)pripadaju carstvu gljiva(fungi) koje se hrane sa organskom tvari (životinjskog ili biljnog porijekla) te razgrađuju organske tvari i na taj ih način vraćaju u tlo.Najveći broj gljiva pripada Saprofitima tj.onima koje za svoj rast trebaju mrtve organizme,dok manji broj pripada parazitima koje se hrane živim
organizmima.Dakle osnovna je razlika između saprofitskih i parazitskih gljiva je u tome što prve razaraju mrtvu a druge živu organsku tvar.Na travnjacima su glavni štetnici iz skupine parazitskih gljiva.

Gljivične bolesti travnjaka.
Kako bismo pravilno reagirali na pojavu kao i na suzbijanje bolesti gljivičnog porijekla napisati ću nešto o najvažnijim vrstma gljiva.

Rhizoctonija solani,
Rhizoctonija cerealis,smeđa pjegavost.
- pri temporaturama višim od 25 c dolazi do pojave R.solani , dok se R.cerealis javlja pri temp. između 10-20 C. Na zaraženim biljkama pojavljuju se oštećenja na vrhovima listova ,nalik pjegama dok pri bazi nema simptoma,tako da nakon košnje vrlo brzo nestaju vidljivi simptomi bolesti.Bolesti pogoduju visoka zračna vlaga i vrijeme bez vjetra ali isto tako i nedostatak hraniva.Redovitim mjerama održavanja travnjaka suzbijamo ove dvije bolesti.

PYTHIUM -trulež
Veliki broj vrsta ima rod Pythium , za travnjake je zanimljiva samo vrsta P.ULTIMUM koja napada korijenje mladih tek niklih trava.
Simptomi
-gljivice ovoga roda napadaju klijance i korijenčiće trave,korijenčići pocrne i otpadaju,na starijim travnjacima simptomi uznapredovalog stadija bolesti daju izgled uvele trave,trava posivi i nakon nekog vremena pretvara se u sluzavu masu.

Zaštitne mjere
-najveće štete na travnjacima nastaju zbog prevelike vlage u tlu,također razvoju pogoduju visoke dnevne temp.iznad 30 C te visoka vlažnost noću.Mjere protiv ove bolesti su dobra drenaža tla,aerifikacija(prozračivanje) tla ,pripaziti na pravilno doziranje dušika i kalcija u prihrani jer prevelike količine navedenih pospješuju razvoj bolesti.Osim navedenog suzbija se Fungicidima,npr,CAPTAN daje jako dobre rezultate u ranoj fazi napada.

FUSARIUM NIVALE- sniježna plijesan
- vjerojatno najraširanija gljivična bolest u Evropi,najčešće napadane su trave finih i širokih listova kao Agrostis,Lolium,Poa.Simptomi napada su najvidljiviji poslije zime iako je gljivica prisutna cijele godine. neke trave poput Festuca rubra pokazuju izrazitu otpornost prema ovoj bolesti. Sniježna plijesan napad oslabljene i prerasle biljke ,najčešće se pojavljuje na vlažnim i suviše zbijenim tlima,kao i nakon razdoblja dugotrajnog zadržavanja sniježnog pokrivača,izrazito se dobro razvija u uvjetima visoke vlažnosti i sniženih temperatura koje su ispod sniježnog pokrivača

Simptomi
-ako na travnjaku ,nakon topljenja snijega primjetite u rano proljeće svijetlo smeđe površine promjera oko 5 cm,sigurno je u tijeku napad snježne plijesni.Pod povoljnim uvjetima ove se površine mogu povećati i do 30 cm u promjeru te daljnim širenjem bolesti zaraženi dijelovi mogu zauzeti cijelu površinu travnjaka.Prvi znaci ove bolesti mogu se primjetiti već u jesen u obliku svijetložutih mrlja.,napad snij.plijesni utječe na slabljenje biljaka koje nakon toga uz neke sekundarne infekcije potpuno odumiru.Loše i kišovito vrijeme tijekom proljeća utječe na širenje micelija po cijeloj površini travnjaka.

OPHIOBULUS - crna noga ili crni bus
-opasna i svuda raširena bolest,naročito napada vrste trave Agrostis,ponekad i Poa.Česta je na loše dreniranim i hranivima siromašnim tlima
Simptomi
-bolest se javlja krajem ljeta i u jesen a ako nema snijega i zimi.Dok blagi oblici napada nestaju sami od sebe,jaki napadi za vrijeme blage zime nastavljaju se i u proljeće slijedeće godine. Simptoni se očituju u obliku zagasito crvene do brončane boje u površini od 5-10 cm ,širenjem i razvojem bolesti zaražene površine se povećavaju i mogu dostići promjer od 1 m.Dok se bolest na obodima i dalje širi u sredini umjesto odumrle i polegle trave nastaju praznine koje katkada zauzimaju korovi ili trave otporne na ovu bolest.
Preventivne mjere zaštite
Površine treba u slučaju kisele reakcije tla kalcificirati i obaviti korektnu prihranu hranivima koja nedostaju,dobro izvedena površinska odvodnja pomoći će u kontroli ove bolesti.Primjena kemijskih sredstava u suzbijanju ove gljivice ne daje baš naročito dobre rezultate.